Osvrt na 8. Simpozij o kroničnoj rani u organizaciji Hrvatske udruge za rane (HUR)
U skladu s temeljnim ciljevima djelovanja članova HUR-a, a ti su edukacija zdravstvenih radnika u multidisciplinarnom pristupu prevenciji razvoja kronične rane, ciljanom liječenju te skrbi uz unapređenje i standardiziranje metoda i postupaka, te promicanju suvremenih spoznaja o kroničnoj rani.
Da bi postigli određene ciljeve odlučili smo provoditi edukaciju putem simpozija koji se redovito održava svake godine od dana osnivanja Udruge 2007. godine do danas.
Uz to redovito popunjavamo našu web stranicu s praktičnim uputama za kliničku praksu, postupnicima, standardnim metodama, novostima. Web stranica je dostupna svim zainteresiranima za problematiku kroničnih rana; primarno članovima HUR-a, zatim svim zdravstvenim radnicima ali i bolesnicima.
U nastojanju promicanja znanja o kroničnim ranama uveden je i elektivni predmet u srednje medicinske škole kao i visoka učilišta. Za to je tiskan priručnik „Kronične rane“ autora D. Huljev MD pHd.
Ciljevi naših simpozija su da uvijek imaju glavnu temu, tako da postupno i temeljito prolazimo gradimo o kroničnim ranama s posebnim osvrtom na kliničku praksu ili u obiteljskoj medicini. Tako su održani simpoziji: dekubitus, potkoljenični vrijed, dijabetičko stopalo, atipične rane, kronične rane-lokalno liječenje izazov za kliničare, kronična rana – naglasci u prevenciji i liječenju, kronične rane – između teorije i prakse.
Ove 2015. godine organizirali smo 8. simpozij s međunarodnim sudjelovanjem: Kronične rane – zbrinjavanje u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koji je održan u Termama Tuhelj 22 -23. listopada 2015. godine. Temeljni cilj ovoga simpozija bio je okupiti liječnike primarne zdravstvene zaštite, jer se uočio veliki raskorak u znanju ali i radu s kroničnim ranama. S obzirom na činjenicu da je kvalitetno educirani obiteljski liječnik najjači stup zdravstvene skrbi i liječenja pa i bolesnika s kroničnim ranama, obratili smo posebnu pozornost na tu temu.
Simpozij se sastojao od nekoliko većih i manjih tematski zaokruženih cjelina.
Prva tema je bio limfedem o kojem su predavali vrhunski stručnjaci iz Slovenije i Hrvatske. Osobitu pozornost je pobudilo predavanje limfedem nakon operacije tumora dojke, koje je zaključeno s praktičnim smjernicama za žene. Razvila se i izuzetno burna diskusija na temu limfne drenaže pri pozitivnim primarnim lokusima.
Druga cjelina bili su prikazi bolesnika i rezultati praćenja, a pod naslovom kronična rana u praksi.
Po prvi puta su prikazani rezultati praćenja trajanja liječenja kronične rane, na nivou obiteljske medicine grada Zagreba. Temeljem kvalitetno obrađenih epidemioloških rezultata uočeni su problemi koji su jasno definirani, od kojih je dominantna kvalitetna i pravovremena primjena kompresivne terapije. Drugi rad je prikazao rezultate praćenja primjene kompresivne terapije liječnika obiteljske medicine sa zaključkom da se kompresivna terapija mora provoditi i kao profilaksa, ali uz preduvjet precizne dijagnoze potkoljeničnog vrijeda. Zaključeno je da ulcus cruris nije dijagnoza bolesti.
Vrlo interesantan je bio rad o analizi inicijalnog znanja medicinske sestre o kroničnoj rani u kojem je dokazano osrednje teoretsko znanje uz manjkavo praktično. Interesantni prikazi bili su i problemi u liječenje kronične rane iz prakse obiteljskog liječnika, kirurško liječenje avulzionih rana potkoljenice, znanje bolesnika o njezi kože stopala i noktiju.
Zaključak je bio da se još više radi na prikupljanju relevantnih podataka na nivou obiteljske medicine, a koji bi ciljano ukazali na postojeću problematiku i omogućili relevantno rješavanje.
Osim toga ukazala se i potreba za više tiskanog praktičnog materijala u vidu uputa, algoritama i preporuka primjenjivih u svakodnevnoj kliničkoj praksi.
U skladu s potrebama izuzetno se radi na izradi smjernica o prevenciji i liječenju dekubitusa, koje bi se donijele konsenzusom, te prihvatile kao nacionalne smjernice u izvedbi HUR-a.
Treći blok sastojao se od naručenih predavanja vodećih stručnjaka iz Hrvatske i Srbije, a obuhvatio je teme; patofiziologija cijeljenja rane, bol i suzbijanje boli, antiseptici-činjenice i zablude, supstituti kože, mogućnosti debridementa u ordinaciji obiteljske medicine, vrijednosti karboksiterapije, problem ishemije okrajina u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, uz osvrt dermatovenerologa na liječenje kronične rane u zajednici.
Rasprava i prijedlozi bili su žustri i rezultirali su zaključcima da se rad s bolesnicima s kroničnim ranama mora još više intenzivirati, profesionalizirati te kvalitetnije povezati izvanbolničku i bolničku djelatnost na području kroničnih rana.
Četvrti blok činile su radionice o kompresivnoj terapiji. Polaznici simpozija zaključili su da su im radionice bile najkvalitetniji oblik edukacije za svakodnevnu kliničku praksu. Zahtjev sudionika je da slijedeći simpozij obuhvati još veći broj sati praktičnog rada. Zanimljivo je da su u radionicama sudjelovali gotovo svi učesnici, bilo polaznici ili predavači. Temeljem razmjene znanja i iskustva polaznici su dobili kvalitetne i praktične odgovore.
Posljednji blok predavanja bio je namijenjen zastupnicima firmi s naglaskom da prezentiraju novosti ili poboljšanja iz svoje proizvodnje. Na taj način željeli smo da na jednom mjestu i pred relevantnim skupom polaznika čujemo novosti u zbrinjavanju kroničnih rana. Naglasak je bio bez reklamnih poruka i pridjeva poput najbolji, najkvalitetniji, jedinstveni itd. što je uobičajeno pri komercijalnom predstavljanju proizvoda.
Smjernice o prevenciji i liječenju dekubitusa Hrvatske udruge za rane podijeljene su određenom broju zdravstvenih radnika na čitanje i prikupljanje primjedbi. To je nužno da bi kroz izvjesno vrijeme konsenzusom donijeli tekst te ga predložili široj stručnoj javnost na usvajanje.
Zaključeno 8. simpozij Kronične rane – zbrinjavanje u primarnoj zdravstvenoj zaštiti okupio je 230 polaznika i 32 predavača i apsolutno opravdao organizaciju i cilj. Sva predavanja su tiskana u časopisu AMC 2015; 69 (supl 1):1-136. kao trajno teoretsko štivo.
Poglavlje o limfedemu otkrilo je koliko ima teoretskih tema koje još nisu obrađene, a primjeri iz kliničke prakse ukazali su na niz problema koji se mogu riješiti, ali i bolje povezati primarnu i tercijarnu zdravstvenu zaštitu upravo na problematici bolesnika s kroničnim ranama.
Radionice su ponovno dokazale potrebu i nužnost ciljanje i nadzirane kliničke prakse, te da je mogu provoditi samo educirani stručnjaci iz tog područja.
Teoretska predavanja ukazala su na niz novosti, promjena, a rezultat su i istraživanja koja su se obavila tijekom desetogodišnjeg perioda, a koja su izmijenila kliničku praksu.
To se primarno odnosilo na pitanje dezinficijensa i biofilma, supstituta i alternativnih oblika liječenja defekata kože, suzbijanja boli i vrijednosti novih potpornih terapijskih postupaka.
Predsjednica HUR-a
Dr.sc. Nastja Kučišec-Tepeš, prim.dr.med.